Na današnji dan prije 553 godine umro je Johannes Gutenberg.
Njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europu umro je 1468. godine u Mainzu.
Iako su Kinezi već u 6. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima. Gutenbergov izum tiskarskog stroja omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi.
O njegovu životu i radu postoje samo fragmentirani i dijelom nesigurni podaci. Neko je vrijeme proveo živeći u Strassbourgu, no veći dio života proveo je u Meinzu. 1448. godine osnovao je tiskarsku radionicu uz financijsku podršku trgovca Johanna Fusta.Godine. 1455. dovršava svoj prvi tipografski rad, latinsku Bibliju na 1.282 folio stranice u 2 stupca po 42 retka, tiskanu u 100-200 primjeraka, dijelom na pergamentu, dijelom na papiru (Biblija od 42 retka).
Imitirajući u lijevnim slovima tadašnji gotički krasopis s njegovim ligaturama i kraticama, upotrijebio je za to svoje izdanje 290 različitih znakova. Međutim, nije se slagao s partnerom Fustom oko daljnjeg poslovnog razvoja tiskare pa ju je nakon sudskog spora izgubio.
O njegovu daljnjem tiskarskom radu ne zna se ništa pouzdano, ali mu se pripisuje tiskanje izdanja Missale speciale, Mainzer Catholicon i Biblije od 36 redaka, izdane u Bambergu.
Posljednje tri godine života proveo je na dvoru kneza izbornika, nadbiskupa Adolfa Nassauskog u Mainzu, živeći od nadarbine koju je uživao kao član kneževe dvorske svite. Tamo je osnovan i muzej s izloženim njegovim strojem i radionicom koja je održavana.
