Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode i ove je godine organizirala prstenovanje mladih bijelih roda na području Međimurske županije.
Prstenovanje je odradio je Boris Božić koji je ovlašten za prstenovanje divljih ptica, uz operativnu pomoć djelatnika Elektre Čakovec i hidraulične dizalice. Mlade rode prstenovane su u gnijezdu aluminijskim i plastičnim prstenima na kojima su ugravirane jedinstvene kombinacije slova i brojeva.
Bijela roda je ptica izrazito vezana uz naselja i čovjeka. Svakog proljeća raduje nas njihov povratak s dugog puta iz Afrike na gniježđenje u Međimurje, a još smo radosniji kad ih vidimo kako podižu svoje mlade u gnijezdima u našoj neposrednoj blizini. Bijela roda jedna je od poznatijih i većih ptica u našem kraju.
Od 2011. godine osim sustavnog praćenja stanja populacije bijele rode, Međimurska priroda provodi i aktivnost prstenovanja mladih ptica u gnijezdima. Prstenovanje se provodi u suradnji s ovlaštenim prstenovateljima i Zavodom za ornitologiju HAZU u pravilu krajem lipnja kad je za to optimalno vrijeme. Preuranjeno prstenovanje dovodi do padanja prstena s noge, a prekasno može prouzročiti preuranjeno odlijetanje mladih iz gnijezda.
Od 31 gnijezda bijele rode, ove godine aktivna su 24 gnijezda, od čega 13 s mladima. Ukupno u međimurskim gnijezdima raste 28 malih bijelih roda. Iako je ove godine više aktivnih gnijezda, manje je mladih zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta koji su vladali u vrijeme gniježđenja.
Broj aktivnih gnijezda i mladih ptica bijele rode varira iz godine u godinu. Po broju aktivnih gnijezda rekordne godine su bile 2015. i 2012., a po broju zabilježenih mladih ptica rekordna je bila prošla 2020. godina. Tada je u gnijezdima bilo dvostruko više mladih nego ove godine. Najčešće u aktivnim gnijezdima nalazimo 2 do 3 mlada. Dosad najveći broj zabilježenih mladih u jednom gnijezdu bio je 2017. godine i to u gnijezdu u naselju Kotoriba u ulici Ruđera Boškovića. Navedeni rekord ponovljen je i 2018. godine, također u Kotoribi, ali u gnijezdu u ulici Matije Gupca.
U cijeloj nizinskoj Hrvatskoj gnijezdi oko 1300 parova roda, a najgušća je populacija u Posavini koja čini oko polovicu populacije. Rode su najviše ugrožene zbog promjene kvalitete njihovih staništa i umjetnih zahvata kao što su isušivanje livada i pašnjaka, sprječavanje prirodnih poplava u naplavnim ravnima, uporaba pesticida i slično.
