Trebaju li mještani Donje Dubrave zbog pojedinaca izgrednika pripadnika romske nacionalne manjine živjeti u strahu, pitanje je koje s konferencije za medije odaslao načelnik Marijan Varga.
Dva tjedna nakon tučnjava između nekiliko Dubravčana i pripadnika romske nacionalne manjine u kojima je ozlijeđeno nekoliko osoba, koje su zgrozile i zabrinule mještane, a i širu javnost, načelnik Marijan Varga predstavio je okvir za djelovanje koji Općina Donja Dubrava predlaže zajedno s Općinom Kotoriba. Radi se o prijedlogu novog akcijskog plana na nacionalnoj razini kojim bi se pridonijelo kvalitetnijem suživotu većinskog i manjinskog stanovništva.
– Suglasni smo da se u rujnu, na kolegiju gradonačelnika i načelnika Međimurske županije donese odluka o iniciranju novog akcijskog plana desetljeće za uključivanje Roma od 2025.-2035.. Mi smo imali akcijski plan 2005.-2015. kroz koji smo naših 117 žitelja u 17 obitelji uspješno zbrinuli. Bio je to institut humanog preseljenja koji posebno može biti dobar za mlade obitelji. – objasnio je Varga.
Tučnjava u večer Dana Općine započela je na prostoru javnog kupališta na Dravi, a prema riječima načelnika, bila je kulminacija dosadašnjih neslaganja zbog pojedinačnih izgreda. tako je i te večeri zbog divljanja automobilom na plaži nekoliko Dubravčana istukao nekoliko Roma, a dvadesetak minuta kasnije, kombis desetak Roma stigao je pred mjesni kafić u kojem su se nalazila dvojica Dubravčana te su na njih nasrnuli, njegovim riječima, brutalno ih udarajućih i palicama.
– Ako nas dirate, slijedi brutalna odmazda – to je bila poruka. Moram naglasiti, 90 posto Roma su dobri, pošteni, skromni i mirni ljudi, a ostatak izgrednika, većinom nezaposleni koji žive OD djece, a ne ZA djecu, te radi probleme na štetu cijele manjine. I sada je u Donjoj Dubravi i okolnim mjestima zavladao strah i ponovno se potpiruju netrpeljivosti. Trebamo li zaista živjeti u takvim okolnostima? – rekao je Varga.
Spomenuto kupalište uz sportska igrališta prije više od dvije godine inicirala je i od tada uređivala udruga dobravske mladeži, sve je financirala Općina Donja Dubrava, no i mladi su se sada odlučili povući.
Iznijeli su i šire probleme. Od narušavanja javnog reda i mir, provale i krađe iz dvorišta i obiteljske kuće, krađe s polja… Kako navode, počinitelji se znaju, ali ih zakonske kazne ne sustižu, a nerijetko se radi i o maloljetnicima. Štoviše, ima slučajeva krađa koje mještani ne prijavljuju jer, kaže Varga, boje se da bi im prijava policiji mogla donijeti dodatne probleme.
Probleme dijeli i Općina Kotoriba, kaže načelnik Dario Friščić dodajući da mještani romskog naselja, primjerice, ne ispunjavaju obveze prema Općini poput plaćanja odvoza otpada i komunalne naknade.
– Kao i ostatak stanovništva, svaki pojedinac najprije treba ispuniti obveze prema društvu, a tek tada tražiti svoja prava. Naš sustav funkcionira pogrešno i to trebamo promijeniti. Da se obitelji iz getoizirane sredine presele, a ima praznih nekretnina na području cijele Hrvatske, sigurno da bi se lakše uklopili u društvo i prihvatili navike većinskog stanovništva – rekao je načelnik Kotoribe.
Tako dvije općine predlažu i županijsko multidisciplinarno povjerenstvo za izradu akcijskog plana koje će na temelju problema s kojima se suočavaju općine inicirati konkretne promjene zakonskih okvira, poput veće odgovornosti roditelja za delinkventno ponašanje maloljetnika, rad za odrađivanje socijalnog primanja poput dječjeg doplatka, adekvatno procesuiranje izgrednika te humano preseljenje Roma u adekvatne životne uvjete, i to na područje cijele Hrvatske.
