Odlukom Hrvatskog sabora 7. listopada obilježava se Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – Dan ružičaste vrpce.
Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo te proširiti bolet u druge dijelove tijela. U Hrvatskoj više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke.
U Hrvatskoj je u 2021. zabilježeno 2928 slučajeva raka dojke kod žena, dok je u 2023. godini od raka dojke umrlo 707 žena.
Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena, čak preko 80 % novooboljelih je starije od 50 godina, no od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, ali i muškarci, iako znatno rijeđe. Pet do 10 posto svih karcinoma dojke nasljedni su, a najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke jesu dob, prva menstruacija prije 12. godine života, menopauza nakon 50. godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života, pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika, prethodna bolest dojke.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u Hrvatskoj u dobi od 50 do 69 godina, a odaziv je na oko 62 posto. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine, a poziv za besplatni mamografski pregled dobiva se na kućnu adresu.
Tijekom 18 godina provedbe u okviru programa učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno je više od 10.000 novih karcinoma dojki.
Kod žena ciljne skupine koje su se odazvale u Nacionalni program, većina slučajeva raka dojke, njih 51-60 %, dijagnosticirana je u lokaliziranom stadiju, kod 22-28 % žena bolest je bila regionalno proširena u trenutku dijagnoze, kod 1-2 % prilikom dijagnoze postojale su udaljene metastaze, dok kod 14-19 % stadij prilikom dijagnoze nije prijavljen. U usporedbi s ženama ciljne skupine koje se nisu odazvale u Nacionalni program, a otkriven im je rak dojke, kod samo 38-51 % njih rak je dijagnosticiran u lokaliziranom stadiju, dok je kod 27-39 % otkriven kada je već bio regionalno proširen, a kod 4-9 % postojale su i udaljene metastaze.
Može se zaključiti da su ciljevi programa ostvareni jer se uvođenjem mamografskog probira povećao udio slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjio udio onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama.
