U petak je u Pastoralnom centru Blaženog Alojzija Stepinca u Prelogu predstavljeno izdanje Tri rukopisne pesmarice s Priloka autora Ivana Zvonara.
Na predstavljanju su o djelu, uz autora, govorili donjomeđimurski dekan i župnik župe sv. Jakob Prelog Antun Hoblaj, recenzent djela Stjepan Hoblaj, urednik i recentent djela te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Dragutin Feletar.
Riječ je o prvoj knjizi iz Biblioteke Donjomeđimurskog zbornika kojima se žele intenzivirati znanstvena istraživanja u Međimurskoj županiji, osobito na području povijesnih, geografskih, etnoloških i književno-jezičnih znanosti. „Mislimo da malo Međimurje nije dovoljno afirmirano u Hrvatskoj i svijetu, a krije pravo bogatstvo raznolikih vrijednosti.“, rekao je na predstavljnju pjesmarice akademik Dragutin Feletar.
O značenju prikupljenih rukopisnih pjesmarica u samoj se knjizi ističe da se zamo zahvaljujući njima zna kako su izgledali počeci hrvatske kajkavske duhovne i svjetovne lirike koji su nastali u 13. stoljeću, iako su po prvi puta zabilježeni tek u 16. stoljeću.
Prva knjiga tisana je uz pomoć Župe sv. Jakoba i Grada Prleoga, a na inicijativu prečanog Antuna Hoblaja. „Verba volant, scripta manet – riječi lete, zapisano ostaje.“ – rekao je prečasni Hoblaj te dodao: „Ovo košta, ali toliko malo košta da bi bio doista veliki grijeh da ne prepoznamo značenje ovih djela i ne predamo drugima Ne dajte da ta pjsema zamre.“
Autor knjige rođen je u Donjem Vidovcu zavičajni je historiograf, a iz sebe njega je već nekoliko knjiga iz povijesti kajkavskog književnog stvaralaštva, dok je u toku izdanje drugog dijela trilogije Pregled povijesti kajkavske usmene književnosti – Vinko Žganec i njegovo doba.
„Te pjesmarice predstavljaju tristogodišnji kontinuitet postojanja kajkavske usmene poezije, svjetovne i duhovne. Duhovna je u to vrijeme još i dobro prolazila s obzirom na to da su duhovni pisci s vremena na vrijeme izdali pokoju pjesmu, no kajkavska je objavljena te 1819 godine u Stoljetnom kalendaru Tomaša Miklušća. Onda vidite kakva je to situacija bila.“, između ostalog, rekao je na predstavljanju autor knjige.
Predstavljanje knjige organirali su Župa svetog Jakoba Prelog, Izdavačka kuća Meridijani i Donjomeđimurski zbornik.
Predstavljanje djela Tri rukopisne pesmarice s Priloka na frekvenciji Studija M donosimo u emisiji Ropotarnica u ponedjeljak od 20:00 sati.
Na predstavljanju su o djelu, uz autora, govorili donjomeđimurski dekan i župnik župe sv. Jakob Prelog Antun Hoblaj, recenzent djela Stjepan Hoblaj, urednik i recentent djela te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Dragutin Feletar.
Riječ je o prvoj knjizi iz Biblioteke Donjomeđimurskog zbornika kojima se žele intenzivirati znanstvena istraživanja u Međimurskoj županiji, osobito na području povijesnih, geografskih, etnoloških i književno-jezičnih znanosti. „Mislimo da malo Međimurje nije dovoljno afirmirano u Hrvatskoj i svijetu, a krije pravo bogatstvo raznolikih vrijednosti.“, rekao je na predstavljnju pjesmarice akademik Dragutin Feletar.
O značenju prikupljenih rukopisnih pjesmarica u samoj se knjizi ističe da se zamo zahvaljujući njima zna kako su izgledali počeci hrvatske kajkavske duhovne i svjetovne lirike koji su nastali u 13. stoljeću, iako su po prvi puta zabilježeni tek u 16. stoljeću.
Prva knjiga tisana je uz pomoć Župe sv. Jakoba i Grada Prleoga, a na inicijativu prečanog Antuna Hoblaja. „Verba volant, scripta manet – riječi lete, zapisano ostaje.“ – rekao je prečasni Hoblaj te dodao: „Ovo košta, ali toliko malo košta da bi bio doista veliki grijeh da ne prepoznamo značenje ovih djela i ne predamo drugima Ne dajte da ta pjsema zamre.“
Autor knjige rođen je u Donjem Vidovcu zavičajni je historiograf, a iz sebe njega je već nekoliko knjiga iz povijesti kajkavskog književnog stvaralaštva, dok je u toku izdanje drugog dijela trilogije Pregled povijesti kajkavske usmene književnosti – Vinko Žganec i njegovo doba.
„Te pjesmarice predstavljaju tristogodišnji kontinuitet postojanja kajkavske usmene poezije, svjetovne i duhovne. Duhovna je u to vrijeme još i dobro prolazila s obzirom na to da su duhovni pisci s vremena na vrijeme izdali pokoju pjesmu, no kajkavska je objavljena te 1819 godine u Stoljetnom kalendaru Tomaša Miklušća. Onda vidite kakva je to situacija bila.“, između ostalog, rekao je na predstavljanju autor knjige.
Predstavljanje knjige organirali su Župa svetog Jakoba Prelog, Izdavačka kuća Meridijani i Donjomeđimurski zbornik.
Predstavljanje djela Tri rukopisne pesmarice s Priloka na frekvenciji Studija M donosimo u emisiji Ropotarnica u ponedjeljak od 20:00 sati.
