Međimurje obilježava Spomendana odcjepljenja od mađarske države i pripojenja matici zemlji Hrvatskoj, a svečana akademija u Čakovcu bila je središnjica obilježavanja 105. obljetnice.
9. siječnja 1919. godine na velikoj Narodnoj skupštini na čakovečkom trgu pred franjevačkom crkvom više od 10 tisuća Međimuraca jednoglasno je donijelo Rezoluciju koja je označila jedan od najvažnijih dana u povijesti našega kraja, ali i cijele Hrvatske. Tome su prethodila dva događaja, podsjetio je u zapaženom govoru prof. Ivan Pranjić iz čakovečkog Ogranka Matice hrvatske.
“Dovesti više od 10.000 ljudi u Čakovec i za današnje doba bio bi podvig. U toj se činjenici ogleda veličina ovdašnjih intelektualaca toga vremena koji su motivirali narod te predano radili na očuvanju jezika, kao osnove identiteta“, rekao je Pranjić.
Govoreći o pobjedi protiv mađarizacije u ratu na Badnjak 1918. godine koji je prethodio donošenju Rezolucije povukao je i paralelu s Domovinskim ratom. Istaknuo je da se nerijetko izostavlja činjenica da je Međimurje bilo prvi oslobođeni kraj u Hrvatskoj, dodajući da je to zasigurno utjecalo i na daljnje oslobođenja od velikosrpskog agresora, a podsjetio je i da su Međimurci branili Hrvatsku na ratištima diljem zemlje.
Dodao je kako i danas svjedočimo zemljovidima u kojima se ‘prisvajaju’ dijelovi Hrvatske, a da takvima treba poručiti ‘da su zaboravili 1918. i se na Jadranu mogu samo kupati’.
Pranjić je istaknuo i kako se velike zasluge trebaju pridati i katoličkoj crkvi koja je kroz stoljeća radila na očuvanju nacionalne svijesti, prije svega jezika, jer u crkvama u Međimurju nikada nisu dozvolili da se govori mađarski. Tako su i od četvorice najvećih preporoditelja koji su predvodili veliku Skupštinu tog 9. siječnja trojica bili svećenici.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća danas im je odana počast na posljednjem počivalištu i spomen obilježjima dr. Ivanu Novaku, dr. Vinku Žgancu, Jurju Lajtmanu i ocu Kapistranu Geciju.
Na važnost datuma potom su se osvrnuli čakovečka agradonačelnica Ljerka Cividini te saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Dražen Srpak.
Donošenje Rezolucije bila je kruna otpora gotovo šezdesetogodišnjoj godišnjoj prisilnoj mađarizaciji, župan Matija Posavec. Međimurci su tada odlučno rekli ne mađarizaciji, istaknuo je dodavši da iz povijesti možemo naučiti da nikakva prisila ne može pokolebati volju i odlučnost jednog naroda.
„Međimurci su se tada oduprli mađarizaciji, uzeli sudbinu u svoje ruke i opstali. Zato je naš identitet nešto najvrjednije što danas imamo. Volju naroda nikada ne treba podcijeniti, već poštovati. U ime tog nasljeđa mi danas razvijamo humanu i solidarnu sredinu“, poručio je župan.
Hrvatski sabor ovaj je Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom proglasio spomendanom 2005. godine, a svečanosti koja je okupila mnoge predstavnike političkog, društvenog, vjerskog i kulturnog života nazočio i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Orsat Miljenić.
“Težnja Međimuraca okrunjena je prije 105. godina, a prije toga nizale su se godine predanog rada njihovih intelektualaca i vođa. Hrvatska danas ne bi bila ista bez Međimurja. I o toj činjenici se u Hrvatskoj ne zna dovoljno, a trebalo bi se znati. Nastavite čuvati svoje vrijedno nasljeđe i kulturu te se razvijati kao i dosad.”, rekao je prenijevši čestitku predsjednika Zorana Milanovića.
Fotogalerija:
