Dobravsko umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja postali zaštićeno nematerijalno dobro

Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi upisani su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske u kategoriji nematerijalno kulturno dobro.

Šesnaesto je to međimursko nematerijalno kulturno dobro upisano u nacionalni registar, a predstavljeno je danas u Muzeju Međimurja na 20. godišnjicu usvajanja UNESCO-ve povelje nematerijalne kulturne baštine koja je u Hrvatskoj na snazi od 2016. godine, rekla je u uvodu ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan.

Inicijator je bila obitelj Vučenik iz Donje Dubrave, uz podršku KUU Seljačka sloga Donja Dubrava,  dok je kandidaturu još krajem 2018. godine podnio Muzej Međimurja. Konačnu odluku nakon iscrpnog razmatranja, analiza i istraživanja donijelo je Ministarstvo kulture i medija, rekla je viša kustosica međimurskog muzeja Janja Kovač.

>>> Poslušajte prošlogodišnju reportažu iz Donje Dubrave >>> Međimurska črna pisanica: Očuvana od zaborava i spremna za nove generacije

Biserka Vučenik črne pisanice u kontinuitetu izrađuje više od 25 godina. Osim boje, posebnost pisanice je da se radi u šest koraka, tvrdo kuhano ili ispuhano jaje uređuje se posebnom pisaljkom koji se zagrije na svijeći, uroni u pčelinji vosak. Kako u svakom trenutku postoji mogućnost pucanja pisanice, do samog kraja treba biti vrlo pažljiv. Pisanica se prvo crta, zatim boji, pa se površine premazuju voskom, uranjaju u crnu boju za tkaninu, a na kraju se rade pleter i ukrasna poruka. Na samom kraju pisanicu je potrebno dobro osušiti i obrisati toplom pamučnom krpom. Iskusnim izrađivačicama poput gospođe Vučenik za ovo malo remek djelo potrebno je oko sat i pol.

Uz gospođu Biserku umijeće izrade črnih pisanica predstavio je i sin Marko. 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Studio M (@studiom_98.8)

Pisanice osim što su unikatne u Donjoj Dubravi su se nekada koristile i običaj sestrenja i bratimljenja koji i danas njeguje KUD Seljačka sloga, a prezentirale su ga mlade članice Dora i Ivona.

Kulturna dobra pokazuju bogatstvo međimurske tradicije i daju identitet koji se mora čuvati i promovirati, poručio je župan Matija Posavec. “To činimo na razne načine i ovo je jedan od načina čuvanja te naše povijesti, tradicije i snažnog promicanja našeg identiteta. Jako mi je drago da u današnje vremene globalizacije i interneta postoje ljudi koji vole svoj zavičaj i tako čuvaju i promiču tradiciju.”

Detalje donosimo u informativi.