Svečana akademija bila je središnjica obilježavanja jednog od najvažnijih datuma povijesti – spomendana odcjepljenja Međimurja od mađarske države i pripajanja matici zemlji.
Tog 9. siječnja 1919. godine na Franjevačkom trgu u Čakovcu okupilo se oko 10.000 ljudi koji su jednoglasno iskazali pripadnost hrvatskom narodu. Na 104. godišnjicu povijesne narodne skupštine svečanoj akademiji nazočili su brojni uzvanici iz političkog, kulturnog i svjetovnog života.
„Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika. Zato danas Hrvati iz cijeloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siečnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvijesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od madžarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje…” – dio je teksta Rezolucije donesene 9. siječnja 1919. godine kojom je narod proglasio da Međimurje odvaja od mađarske države i pripaja matici zemlji Hrvatskoj.
„Toga dana – oteti je narod vraćen domovini. Okupiti deset tisuća ljudi u Čakovcu u to vrijeme, bez interneta i mobitela bila je velika stvar, a svaki je međimurski dom imao svog predstavnika na narodnoj skupštini na kojoj je pročitana rezolucija o odcjepljenju. Čuvajmo spomen na taj povijesni datum jer su događaji od 9. siječnja Međimurje učinili Međimurjem – regijom snažno izraženog identiteta, neumorne marljivosti i otvorenosti drugima po čemu nas znaju u cijeloj Hrvatskoj i šire“, rekao je župan.
O važnosti dana govorili su i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačlenik Murskog Središća Dražen Srpak te čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini.
O delikatnosti trenutka i razvoju političkih kretanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća koji su Međimurje doveli do pripojenja Hrvatskoj govorio je povjesničar Zoran Turk, predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske.
