Prigodnom svečanošću u Scheierovoj zgradi u Čakovcu u petak je svečano obilježena godišnjica događaja na kojem je narod Međimurja demokratski odlučio da svoju budućnost vidi u državnom-pravnoj vezi s ostatkom hrvatskog naroda.
Devetog siječnja 1919. godine kao kulminacija oslobađanja Međimurja i Prekmurja, za što su zaslužne vojne jedinice iz Hrvatske, na čakovečkom Franjevačkom trgu održana je velika narodna skupština na kojoj je gotovo aklamacijom donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako su formalno-pravno Mađari od Međimurja odustali tek nakon Trianonskog sporazuma 1920. godine, velika narodna skupština u Čakovcu na kojoj je sudjelovalo preko 10 tisuća ljudi, bila je je
dna od najvažnijih događaja koji su svijetu pokazali da u Međimurju žive Hrvati. Važnost ovih događaja za hrvatsku povijest, prepoznao je i Hrvatski Sabor koji je 9. siječnja, dan kad se održala Skupština, prije šest godina proglasio Spomendanom.
U svom govoru župan Međimurske županije izrazio je želju da se o ovim događajima više uči u školama. No, izrazio je i žaljenje što se na ovu svečanost odazvao mali broj vijećnika Skupštine Međimurske županije, jer bi obilježavanje ovakvih važnih događaja trebalo početi od političara. Mora se promijeniti i naš odnos prema tim događajima i osobama koje su sudjelovale u njima, jer u Čakovcu i Međimurju, osim za dr. Ivana Novaka ne postoji niti jedno spomen obilježje, rekao je župan. S njime se složio i Dragutin Lesar, inicijator proglašenja ovog dana Spomendanom, koji je zajedno sa tadašnjim saborskim zastupnicima lobirao kako bi Hrvatski Sabor ovom događaju dao primjeren značaj. Lesar je govorio o začetku inicijative i putu koje je prošao od ideje do realzacije. O povijesnim okolnostima koje su dovele do donošenja Rezolucije govorio je povjesničar Vladimir Kapun, a u ime pokrovitelja svečanosti, predsjednika Hrvatskog Sabora Luke Bebića, skupu se obratila njegova izaslanica, saborska zastupnica Sunčana Glavak.
Odigrana je i predstava “Pismo z Galicije” autorice Kristine Štebih, koja je prošle godine proglašena najboljom amaterskom predstavom. Radnja se odvija u vrijeme 1. svjetskog rata, na veoma zorno oslikava kako se u to doba u Međimurju živjelo, te kakva je stradanja izazvao dotad najveći ratni sukob u povijesti. U nastavku je održan Međunarodni znanstveni skup “Pomurje 1914.-1920.”, na kojem sudjeluju povjesničari iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Organizator skupa je Povijesno društvo Međimurske županije, a cilj mu je uz otkrivanje nekih dosad nepoznatih činjenica, pokazati kako na to vrijeme i te događaje gleda struka iz svake pojedine države. U Scheierovoj zgradi postavljene su i dvije izložbe, izložba razglednica iz zbirke Štefana Vide “Pozdrav iz Međimurja”, kao i izložba poštanskih maraka izdanih u Prekmurju i Međimurju 1918. i 1919. godine.
U nedjelju 09. siječnja položit će se vijenci i upalit svijeće podno spomen ploče na rodnoj kući dr. Ivana Novaka u Macincu, kao i na njegov grob na gakovečkom groblju. Dr. Ivan Novak bio je prvi civilni upravitelj Međimurja nakon 1. svjetskog rata, a jedan je od najzaslužnijih što je Međimurje danas sastavni dio Hrvatske.
David Vugrinec,
pročelnik UO za
poslove župana
